ŽUPANIJSKOM SUDU U ZAGREBU SUCU ISTRAGE MILENKU DJAKOVIĆU

DRUŠTVENE TEME

ŽUPANIJSKOM SUDU U ZAGREBU
SUCU ISTRAGE

                                                                                                   Z     A     G     R     E     B

Sukladno traženju naslovnog suda od 08. Studenog 2021.g., oštećeni NENAD KOLJAJA iz Zagreba, Malešnica 7/1, navodi da podnesak sudu od 20. Listopada 2020.g., sadrži sve potrebne podatke u smislu čl. 78 st. 3 i 4 ZKP-a, te u skladu s odredbom čl. 213 c ZKP-a, sadrži i naziv državnog odvjetništva koje je donijelo rješenje o odbačaju kaznene prijave te oznaku rješenja, opis djela iz kojeg proizlaze zakonska obilježja kaznenog djela, zakonski naziv kaznenog djela, pravnu kvalifikaciju i obrazloženje okolnosti iz kojih proizlazi osnovana sumnja, da bi se po istom podnesku od 20. Listopada 2020.g., moglo postupati, pa stoga navodi slijedeće;

Broj predmeta Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Zagreb, KP-US-308/20

Rješnjem Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u Zagrebu, broj predmeta: KP-US-308/2020 od 07. Listopada 2020.g., temeljem odredbe čl. 206 st. 1 t. 4 ZKP-a, odbačena je kaznena prijava protiv osum. pravne osobe RAIFFEISENBANK St. Stefan-Jegersberg-Wolfsberg eGen, Murecker Straβe 23, St. Stefan im Rosental, Austria, OIB: 11609308792, te protiv I osum. odgovorne osobe u pravnoj osobi Augusta Waltera, II osum. odgovorne osobe u pravnoj osobi Ervina Neuwirtha, te protiv III osum. odgovorne osobe u pravnoj osobi Güntera Enderlea.

NENAD KOLJAJA iz Zagreba, Malešnica 7/1, kao oštećeni,

Osumnjičeni:

Osum. pravna osoba RAIFFEISENBANK St. Stefan-Jegersberg-Wolfsberg eGen, Murecker Straβe 23, St. Stefan im Rosental, Austria, OIB: 11609308792, ostali podaci nepoznati

I osum. odgovorna osoba u pravnoj osobi August Walter
II osum. odgovorne osobe u pravnoj osobi Ervin Neuwirth,
III osum. odgovorne osobe u pravnoj osobi Günter Enderle,
Svi na adresi Mureckerstraße 23, St. Stefan im Rosental, Austria, ostali podaci nepoznati

Temeljem čl. 55 st. 2 ZKP-a u zakonskom roku Nenad Koljaja preuzima progon protiv osumnjičenih, te podnosi slijedeći;

PRIJEDLOG ZA PROVOĐENJE DOKAZNE RADNJE PRVOG ISPITIVANJA OKRIVLJENIH
I
PRIJEDLOG ZA PROVOĐENJE ISTRAGE

Protiv:

osum. pravne osobe RAIFFEISENBANK St. Stefan-Jegersberg-Wolfsberg eGen, Murecker Straβe 23, St. Stefan im Rosental, Austria, OIB: 11609308792, ostali podaci nepoznati

Protiv; I osum. odgovorna osoba u pravnoj osobi August Walter
II osum. odgovorne osobe u pravnoj osobi Ervin Neuwirth,
III osum. odgovorne osobe u pravnoj osobi Günter Enderle,
svi na adresi Mureckerstraße 23, St. Stefan im Rosental, Austria, ostali podaci nepoznati

zbog osnove sumnje da bi I osum. AUGUST WALTER, II osum. ERVIN NEUWIRTH i III osum. GUNTER ENDERLE, počinili kaznena djela protiv gospodarstva – prijevara u gospodarskom poslovanju opisano u čl. 247 st. 1 i 2 KZ-a, – utaja poreza ili carine opisano u čl. 256 st. 3 i 4 KZ-a, i kazneno djelo protiv službene dužnosti – zlouporaba položaja i ovlasti opisano u čl. 291 st. 2 KZ-a,

te da bi pravna osoba RAIFFEISENBANK ST. STEFAN-JEGERSBERG-WOLFSBERG Egen, i odgovorne osobe u pravnoj osobi August Walter, Ervin Neuwirth i Günter Enderle sa unaprijed smišljenim planom i strategijom, i sa izravnom namjerom, zajedno sa grupom pravnih osoba Raiffeisenbank St. Steffan Jagesberg, Raiffeisen Bad Radkersburg-Klöch eGen, Raiffeisenbank Fehring-St Anna, Raiffaisenbank Gnas, Raiffeisenbank Untterpremstatten, Raiffeisenbank Nestelbach-St.Marein-Laβnitzhöhe, Raiffeisenbank Kirchberg-Edelbah, Raiffeisenbank Feldbach-Bad Gleichenberg eGen, Raiffaisenbank Hatzendrof – Unterlamm, Raiffeisenbank Groβ St. Florian-Wettmannstätten eGen, Riffeisenbank Paldau-Studenzen-Eichkögl, Raiffeisenbank Riegersburg-Breitenfeld eGen, Raiffeisenbank St. Pölten, Raiffeisenbank Postal eGen, Raiffeisenbank St. Pölten, Raiffeisenbank Postal eGen, Raiffeisenbank Paldau, Raiffeisenbank Paldau Studenzen, Raiffeisenbank Leibnitz eGen, Raiffeisenbank Paldau-Studenzen-Eichkögl eGen, Raiffeisen Landesbank Kärnten, Raiffeisenbank Halbenain-Tischen eGen, Zveza bank, Posojilnica bank Zila,

i zajedno sa grupom posrednika koji su djelovali na području Republike Hrvatske:
Ivanka Kranjc, Vlado Koler, Mladen Čovran, Stjepan Grabovac, Snježaa Kos, Vesna Ćuzela, Dejan Tibold, Dragica Herman, Dražen Herman, Željko Drdić, Suzana Perčinić, Nada Trupković, Patricija Darer, Omer Marinov, Dragana Colina, Ivanka Radosajlić, Joško Goleš, Gordan Maričić, Igor Car, Svjetlana Damjanović, Danica Petrović, Robert Kern, Bojan Krpić, Ljubica Kliman Kaschau, Marina Doder, Andrea Zajšek, Željko Lepan, Jsna Cilar, Vatroslav Bunić, Branimir Vidić, Branko Telebar, Darinka Ljubanović, Branislav Janjanin, Boris Lambaša, Dario Dumić, Mato Kranjčević, Draženko Golubić, Igor Golubić, Nikola Bagić, Vesna Kovačević, Alida Crljenica, Hinko Žerjav, Renata Žerjav,
u čemu su im pomagali javni bilježnici Branko Jakić, Boško Jurišić, Ivan Bradarić, Snježana Štimac, Branko Dušić, Jasenka Crnčec, Ermina Radić, Igor Lučev, Ante Pejković, Tanja Ferenc, Ante Barbić, Slavica Popadić, Ante Pejković, Denis Krajčar, Zvjezdana Rauš Klier, te tvrtke koje su registrirane za kupovinu raznih zemljišta i nekretnina iz ovršnih postupaka od zajmoprimaca osumnjičene pravne osobe, DRWA Nekretnine d.o.o., HIPOTEKA d.o.o., AQUA MARIN d.o.o., COLINA d.o.o., R.B.U. NEKRETNINE d.o.o., R.B. NEKRETNINE d.o.o., OMORIKA d.o.o, JUL TIM d.o.o., DUGA STUDIO d.o.o., MONTE GRADNJA d.o.o. i LBM GRADNJA d.o.o.

na području Hrvatske, u periodu od 2003. do 2009. godine lažno se predstavljali kao banke, i kao predstavnici banaka, dogovarali i realizirali „kredite“ u naravi zajmove, te plasirali i naplaćivali novac u gotovini, i do 500.000,00 eur po osobi, bez da su na prihode obračunavali porez na dobit i ostale poreze koji se prema zakonima Republike Hrvatske moraju obračunavati i plaćati na području Republike Hrvatske, a u vremenu od 2009. godine do danas osumnjičena pravna osoba i I, II, III osumnjičeni uz pomoć grupe koju su organizirali na području Republike Hrvatske protivno zakonima Republike Hrvatske i protivno Ustavu Republike Hrvatske stavljali klauzule ovršnosti na Očitovanja za koja su I, II, III osumnjičeni dostavljali Punomoć javnim bilježnicima ovjerenu u Republici Austriji, i Potvrdu o ovlaštenju, a koji Javni bilježnici nisu sukladno Zakonu o javnom bilježništvu provjeravali kod nadležnih sudskih registara u Republici Hrvatskoj i u Republici Austriji, čime su ostvarene pretpostavke za počinjenje kaznenih djela u stjecaju koje prema odredbi čl. 52. KZ (NN 144/12, 56/15,101/17, 118/18) predstavlja produljeno kazneno djelo.

  • Postoji opravdana sumnja da su opisanim postupanjem osumnjičena pravna osoba i I, II, i III osumnjičeni počinili kazneno djelo Zlouporabe položaja i ovlasti opisano i kažnjivo u čl. 291. st. 2. KZ-a obzirom da su I, II, III osumnjičenici kao odgovorne osobe u osumnjičenoj pravnoj osobi iskoristili svoj položaj ili ovlast, prekoračili granice svoje ovlasti, pribavili korist ili drugome prouzročili štetu, a čime je pribavljena imovinska korist i prouzročena znatna šteta velikih razmjera,
  • postoji opravdana sumnja da bi osumnjičena pravna osoba i I, II, III osumnjičenici počinili kazneno djelo Prijevare u gospodarskom poslovanju opisano i kažnjivo po čl. 247 st. 2. Kaznenog zakona KZ/2020 u periodu od 2003. godine do 2020. godine, više kaznenih djela u stjecaju koje u smislu odredbi Kaznenog zakona predstavljaju jedno produljeno kazneno djelo opisano u čl. 52. KZ-a/2020,
  • postoji opravdana sumnja da bi osumnjičena pravna osoba i I, II, III osumnjičeni počinili kazneno djelo Utaje poreza i carine opisano i kažnjivo po čl. 256 st. 3. i st. 4. KZ-a „Tko s ciljem da on ili druga osoba potpuno ili djelomično izbjegne plaćanje poreza ili carine daje netočne ili nepotpune podatke o dohocima, predmetima ili drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanja iznosa porezne ili carinske obveze ili tko s istim ciljem u slučaju obvezne prijave ne prijavi prihod, predmet ili druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne ili carinske obveze pa zbog toga dođe do smanjenja ili neutvrđenja porezne ili carinske obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisuća kn…, čime je dovelo do smanjenja ili neutvrđenja porezne ili carinske obveze velikih razmjera. Odredbe iz st. 1 do 3. ovoga članka primijeniti će se i na počinitelja koji u njima opisanim radnjama umanji sredstva Europske unije.

Osnovana sumnja da bi osumnjičenili počinili kaznena djela za koja se predlaže provođenje dokazne radnje proizlazi iz slijedećeg:

Osumnjičenici su djelovanje na području Republike Hrvatske, organizirano i u grupi, obavljali suprotno odredbama Zakona o bankama, i suprotno odredbama Zakona o deviznom poslovanju, kao i suprotno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, koji propisuju da za obavljanje bankarskih poslova na području Republike Hrvatske moraju biti ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o bankama, uz propisani minimalni temeljni kapital od 40 milijuna kn. Osumnjičena pravna osoba koja je prema podacima iz sudskog registra trgovačko društvo sa temeljnim kapitalom o 7,46 eur, i osum. fizičke osobe, zajedno sa drugim pravnim osobama koje su organizirali u grupu, protivno su propisima Republike Hrvatske obavljali bankarsko i financijsko poslovanje na području Republike Hrvatske, poslovali su bez propisanih dozvola Hrvatske narodne banke, dakle bez dozvola za financijsko poslovanje na području Republike Hrvatske, osumnjičena pravna osoba nije imala registriranu podružnicu na području Republike Hrvatske kako je to propisano odredbama Zakona o trgovačkim društvima, predstavljala se kao banka iako nikada nije imala službeno dopušteno za obavljanje bankarskih poslova niti je imala zakonom propisani temeljni kapital potreban za obavljanje bankarskog poslovanja na području Republike Hrvatske.

Na opisani način, osumnjičena pravna osoba Raiffeisenbank St. Stefan Jagersberg plasirala je veća novčana sredstva građanima Republike Hrvatske, uključivo i oštećeniku, izdavanjem novca na ruku, umanjenim za iznose provizija osumnjičenim fizičkim osobama i posrednicima koji su u ime zadruge ugovarali kredite koji su neotplativi uslijed činjenice da i nakon višegodišnje redovne otplate kredita glavnica se ne umanjuje, dok kamate i zatezne kamate rastu i premašuju glavnicu. Takvo postupanje osumnjičenih je ne samo kazneno djelo već je i protivno odredbama Direktivama EU koje strogo zabranjuju zelenaške ugovore.

Za potrebe kreditiranja, osumnjičene osobe i posrednici izrađivali su fiktivnu i neistinitu dokumentaciju, platne liste, potvrde o zapošljavanju, lažno prikazujući da su korisnici zajmova financijski sposobni za dobivanje većih iznosa kredita, evidentirali u svojim knjigama u Austriji osumnjičenika i druge korisnike (zajma) kredita kao zadrugare, obzirom trgovačka društva – zadruge nisu bili ovlašteni izvan svoje regije davati zajmove ni kredite drugim osobama osim isključivo svojim zadrugarima, pa tako ni osumnjičena pravna osoba, a da istovremeno nije, (kao ni druge pravne osobe organizirane u grupi radi obavljanje istih nezakonitih i protupravnih poslova), sukladno zakonima Republike Austrije kapital kojim je raspolagala na temelju tako realiziranih poslova, podijelila između zadrugara.

Osumnjičena pravna osoba i I, II, i III osumnjičenici nisu građanima isplaćivali cjelokupni iznos kredita, već su im od kredita uskraćivali značajan novčani iznos, dok je dio od kredita isplaćivan i posrednicima koji su na području Republike Hrvatske preuzeli ulogu banke. Ugovarali su kredite, prenosili neprijavljeni novac preko granice, naplaćivali rate kredita u gotovini i novac neprijavljeno nosili u Austriju osumnjičenoj pravnoj osobi.

Za potrebe obavljanja pravnih poslova, I, II, i III osumnjičenici su osumnjičenoj pravnoj osobi ishodili kod Ministarstva financija OIB, koji se stranoj pravnoj osobi mogao izdati isključivo za namjenu registriranja tvrtke ili podružnice na području Republike Hrvatske, a koji OIB je iskorišten za upisivanje prava na nekretninama u vlasništvu građana Republike Hrvatske i za vođenje sporova i ovršnih postupaka što je suprotno odredbama Zakona Republike Hrvatske.

Osumnjičena pravna osoba i I, II, i III osumnjičenici na području Republike Hrvatske koristili su, i još uvijek koriste usluge javnih bilježnika Branko Jakić, Boško Jurišić, Ivan Bradarić, Snježana Štimac, Branko Dušić, Jasenka Crnčec, Ermina Radić, Igor Lučev, Ante Pejković, Tanja Ferenc, Ante Barbić, Slavica Popadić, Ante Pejković, Denis Krajčar, Zvjezdana Rauš Klier. Javni bilježnici koji su pomagali osumnjičenoj pravnoj osobi, predstavljali su, suprotno odredbama Zakona o javnom bilježništvu osumnjičenu pravnu osobu, i bez prisustva sudskog tumača za njemački jezik, i bez valjane punomoći, davali su korisnicima kredita Ugovore o kreditu na potpis, bez da je korisnik kredita uoće pročitao sadržaj ugovora o kreditu, i bez da su objašnjene posljedice pravnih radnji i potpisa na Očitovanjima. Brojna očitovanja i ugovori o kreditu sa antidatirani. Takvo postupanje suprotno je Povelji EU, EU Direktivi o zaštiti potrošača, i Konvenciji, ali i suprotno Ustavu RH i propisima i zakonima važećim na području Republike Hrvatske.

Po unaprijed stvorenoj namjeri i dogovoru sa I, II, i III osumnjičenima javni bilježnici nisu provjeravali identitet ni ovlaštenja odgovornih osoba u pravnoj osobi, ovdje I, II, III osumnjičenih već su povjerovali „Potvrdama“ koje su I, II, III osumnjičenici osobno ovjeravali u Austriji, i tako ovjerene „Potvrde o ovlaštenjima“ dostavljali javnim bilježnicima u Hrvatskoj, te na temelju tako pribavljenih „Potvrda o ovlaštenju“ isticali klauzule ovršnosti na „Očitovanjima“ koje su sami sastavljali, što je suprotno odredbama Zakona o javnom bilježništvu i Kaznenog zakona obzirom da nisu provjeravali identitet i ovlaštenje odgovornih osoba u pravnoj osobi, a bez čega nisu mogli ni smjeli izdati klauzulu ovršnosti na ovršnim ispravama.

Javni bilježnici su, suprotno odredbama Zakona o javnom bilježništvu od strane osumnjičene pravne osobe primili i Punomoć kojom su bili opunomoćeni za obavljanje pravnih poslova za osumnjičenu pravnu osobu, kao i za zastupanje osumnjičene pravne osobe pred sudovima, i za zastupanje u zemljišnim knjigama, što je protivno Ustavu Republike Hrvatske i protivno Zakonu o odvjetništvu, obzirom da samo odvjetnici mogu zastupati stranke pred sudovima i drugim tijelima Države. Dakle, imenovani javni bilježnici su u ime i za račun osumnjičene pravne osobe, i drugih pravnih osoba koje su organizirane u grupu radi obavljanja istih poslova u svrhu stjecanja nezakonite i neprijavljene dobiti na koju su utajili i porez, zastupali ih kod sklapanja ugovora o kreditu, koji ugovori su dostavljeni od strane osumnjičene pravne osobe i odgovornih osoba u javnobilježničke urede bez datuma a potom su antidatirani, javni bilježnici su bez provjere ovlaštenja odgovornih osoba isticali klauzule ovršnosti na ispravama koje su sami sastavljali, zastupali ih u zemljišno knjižnim odjelima sudova, i pred sudovima Republike Hrvatske što je protivno Ustavu RH, protivno odredbama Zakona o javnom bilježništvu i protivno odredbama Kaznenog zakona. Poslove koje su javni bilježnici obavljali za osumnjičenu pravnu osobu, i za I, II, i III osumnjičenike naplaćivali su u gotovini oštećeniku i drugim građanima Republike Hrvatske.

Nekretnine koje su I osumnjičena pravna osoba i I, II, III osumnjičenici uzimali pod zalog kao jamstvo za isplaćeni kredit, nisu procjenjivane po ovlaštenim i stručnim osobama, sudskim vještacima i procjeniteljima, već su procijenjene odokativno, po osobnom viđenju izabranog javnog bilježnika i I, II, i III osumnjičenih osoba.

Savezno ministarstvo financija, Financijska policija Republike Austrije dana 29.09. 2014. godine načinila je Izještaj u skladu s § 100 st. 2. točka 3. ZKP-a Zakona o kaznenom postupku u predmetu broj StA-Zl 16 St 37/13 b u kaznenom postupku protiv Augusta Waltera radi sumnje na prijevaru i na utaju poreza prema § 33 st. 1. Poreznog kaznenog zakona a u svezi s § 1 st. 2. točka 3. ZKP-a. Prema tome izještaju utvrđeno je da je I osumnjičenik August Walter u svojstvu osumnjičene pravne osobe direktora RBA St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen odgovorna osoba za davanje kredita hrvatskim i slovenskim državljanima i tvrtkama. On je u suradnji sa više drugih osoba osnivao tvrtke u Sloveniji i Hrvatskoj koje su se za njegov račun bavile prodajom i kupnjom nekretnina (DRWA nekretnine i druge).

Istragom su utvrđene brojne nepravilnosti u poslovanju Augusta Waltera kao direktora u Raiffeisen St. Stefan. Tako je između ostalog ustanovljeno da je tijekom davanja kredita hrvatskom poduzeću JUL TIM u ukupnom iznosu od 2.000.000 eur uplaćen iznos od 450.000 eur na štedni račun Walterove supruge, gdje Marhe Walter, dok je 317.000 eur uplaćeno na štednu knjižicu posrednika Željka Drndića. Po vlastitom priznanju August Walter izjavio je tijekom istražnog postupka da je njemu na račun uplaćeno ukupno 632.760,00 eur te da je svjestan da ta činjenica predstavlja porezni problem. Priljev sredstava u iznosu od 632.760,00 eur nije I osumnjičeni naveo niti u jednoj od poreznih prijava, i nije na njih platio porez. Porez na dohodak nije platio ni posrednik Željko Drndić kao ni drugi naprijed imenovani posrednici.

Pokrajinski ured za kriminal Štajerske od Državnog odvjetništva Austrije dobio je nalog za istragu činjeničnog stanja u svezi kaznenog djela zlouporabe položaja I osumnjičenog Augusta Waltera. U izvještaju Pokrajinskog policijskog zapovjedništva Štajerska od 09.04.2014. navedeno je da nestali gubitak prema RBA St Stefan im Rosental iznosi najmanje 15.000.000,00 do 20.000.000 eur. Prikupljanje podataka o davanjima kredita i s time povezanih malverzacija još su u tijeku, pri čemu će se Državno odvjetništvo Republike Austrije oslanjati na istrage hrvatskih policijskih službi (koji još nisu dostavljeni).

Prema obavijesti Porezne policije Graz od 15.07.2014. godine postoji sumnja da je I osumnjičeni August Walter zajedno s drugim poznatim i nepoznatim okrivljenicima kao posrednik za kredite RBA St. Stefan i drugih kreditnih instituta RBA zadruge uzimao provizije od hrvatskih uzimatelja kredita pri isplati kredita, ali na te provizije nije plaćen porez. Proviziju za ugovorene i isplaćene kredite od uzimatelja kredita isplaćeni su i posrednicima, i to u visini 3% od iznosa kredita, a isplaćen je i novac za sklapanje police životnih osiguranja.

Prema provedenoj istrazi Saveznog ministarstva unutarnjih poslova Andreasa Pichlera od 15.07.2014. godine, utvrđeno je da trenutno postoji 2955 otvorenih kredita štajerskih RBA zadruga sa hrvatskim zajmoprimcima, odnosno sa zajmoprimcima koji žive u Hrvatskoj. Prisilnim dražbama do sada su RBA zadruge koje su davale kredite preuzele u vlasništvo 226 nekretnina. 65 od tih nekretnina prodane su dalje, provedeno je 60 prisilnih iseljenja.

Postoje sumnje da su I osumnjičeni August Walter, Marha Walter, Željko Drdić, mag. Dragana Colina, Snježana Kos, Ivo Car i neki drugi nepoznati počinitelji počinili kazneno djelo iz § 153. st. 1. i 2. a dijelom u obliku sudioništva u počinjenju kaznenog djela (pomaganja) pri čemu je I osumnjičeni August Walter počinio zlouporabu pravnim poslom danih mu ovlasti na način da je davao kredite zajmoprimcima iz Hrvatske koji nisu platežno sposobni. Posrednici koji su dobivali provizije od zajmoprimaca za iste nisu prijavili porez a ni platili porez.

Prema Kaznenoj prijavi koju je 13. veljače 2013. godine Državnom odvjetništvu Republike Austrije podnijelo FMA Finanzmarktaufsichtsbehörde zbog sumnje na kažnjive radnje koje se trebaju goniti po službenoj dužnosti protiv Augusta Waltera i drugih osumnj. nesporno je utvrđeno da je kredit većim dijelom isplaćen korisnicima kredita u gotovini, a istog dana su izvršene i gotovinske uplate gotovo iste visine kao i isplaćeni iznosi iz kredita na privatne račune i štedne knjižice članova društva. Prema provedenoj istrazi od izvršenog financiranja u iznosu od 7,2 milijuna eura, 2,9 milijuna eura nema traga, dok je 1.3, milijuna eura uplaćeno na privatne račune odgovornih osoba DRWA Nekretnine d.o.o. (Martha Walter i Željko Drndić)

Prema izvješću Agencije za nadzor financijskih usluga, Odjel za integrirani nadzor i prema Revizijskom izvješću od 04.09.2012. godine utvrđeno je da utvrđene radnje utemeljuju sumnju u kažnjive radnje koje se trebaju goniti po službenoj dužnosti.

Državno odvjetništvo Republike Austrije službenim putem je zatražilo pomoć Uprave kriminalističke policije, Odjela za organizirani kriminal, u pribavljanju informacija, ali su Hrvatska tijela koja su dužna sankcionirati i kažnjavati kriminal ostala ravnodušna na činjenicu da su utajeni milijunski iznosi poreza, a da su osumnjičeni organizirali grupu sa unaprijed stvorenim ciljem i namjerom stjecanja dobiti koju nisu prijavili nadležnim tijelima, a na štetu ovdje oštećenika, i drugih građana Republike Hrvatske, kao i na štetu Republike Hrvatske.

Dokaz:
1)Uvid u spis broj 511-01-74/8-7597/14. Ž.K.G. kod Uprava kriminalističke policije, Odjel za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, Radnička cesta 80/9
Uvid u spis broj 511-01-74/4-OG-1261/14 D.G. kod Uprava kriminalističke policije, Odjel za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, Radnička cesta 80/9

2)Nalog za davanje podataka o bankovnim računima i predmetima po bankovnim računima Državnog odvjetništva Graz od 09.12.2014.

3) Izvještaj Saveznog ministarstva financija, Financijske policije od 29.09.2014. godine u kaznenom postupku sumnje na utaju poreza i k.d. prijevare protiv Augusta Waltera, Predmet broj StA-Zl. 16 St 37/13 b

4) Prijedlog za podnošenje kaznene prijave Odjela za integrirani nadzor FMA (Agencija za nadzor financijskih usluga) od 24.01.2013. godine Posl. broj FMA-KL 29 1699.600/0001-LAW/2012 upućeno Državnom odvjetništvu Graz

Osumnjičena pravna osoba i I, II, III osumnjičeni na području Republike Hrvatske lažno su se predstavljali kao banka, znajući da su u stvari predstavnici pravne osobe koja je u sudskom registru upisana kao trgovačko društvo sa upisanim temeljnim kapitalom od 7,46 eur, a da prema Zakonu o bankama Republike Hrvatske za bankarsko poslovanje na području Republike Hrvatske je potreban minimalni temeljni kapital u iznosu od 40 milijuna kuna, te da je potrebno financijsko poslovanje prijaviti tijelima zaduženim za nadzor financijskog poslovanja na području Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka, HANFA, Ministarstvo financija, a što osumnjičena pravna osoba ni I, II, III osumnjičeni nisu učnili, predstavljali se kao banka, koristeći logo i znak Raiffeisen banke čime su doveli u zabludu korisnike kredita, koji su povjerovavši da se radi o pravoj banci pristupili sklapanju ugovora o kreditu koji su neotplativi, u uredima kod javnih bilježnika koje su kao pomagače organizirali I, II, III osumnjičeni, koji su temeljem nezakonitih Punomoći i Potvrda zastupali I, II, III osumnjičene, što je suprotno odredbama Zakona o javnom bilježništvu, a opisano i kažnjivo po Kaznenom zakonu kao k.d. zlouporabe položaja i službene dužnosti, te su bez provjere identiteta i službene ovlasti, povjerovali Povrdi o ovlaštenoj osobi, koja je dostavljena u javnobilježničke urede, isticali klauzule ovršnosti na Očitovanja, koja su na opisani način stekla svojstvo ovršne isprave podobne za provedbu ovrhe na nekretninama, suprotno odredbi Zakona o javnom bilježništvu, a nekretnine iz ovršnih postupaka putem pravnih osoba koje su osnovali kupovali su I, II, III osumnjičenici i njihovi suradnici

Uslijed navedenog, oštećenik kao tužitelj

predlaže

da sudac istrage po primitku ovog PRIJEDLOGA ZA PROVOĐENJE DOKAZNE RADNJE PRVOG ISPITIVANJA OKRIVLJENIH I PRIJEDLOG ZA PROVOĐENJE ISTRAGE

Da se:

  • Pribavi spis Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta broj KP-US-308/2020-2 sa izvornikom Rješenja o odbačaju od 07. listopada 2020. godine
  • Naloži provođenje dokaznih radnji prvog ispitivanja osumnjičenika uz bilježenje njihova sadržaja uređajem za audio-video snimanje te uručenje osumnjičenima pisane pouke o pravima
  • Nakon provedbe formalnih dokaznih radnji ispitivanja osumnjičenih da odluči o prijedlogu za provođenje istrage i provede niže predložene radnje sve uz obavijest oštećeniku kao tužitelju, a posebno da provede slijedeće radnje u istrazi:
  • Saslušanje oštećenika kao tužitelja
  • od oštećenika da zatraži dostavu izvornika i presliku dokumentacije
  • da zatraži i izvrši uvid u spis broj 511-01-74/8-7597/14. Ž.K.G. kod Uprava kriminalističke
    policije, Odjel za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, Radnička cesta 80/9
  • da se izvrši Uvid u spis broj 511-01-74/4-OG-1261/14 D.G. kod Uprava kriminalističke
    policije, Odjel za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, Radnička cesta 80/9
  • da se izvrši uvid u dokument – Nalog za davanje podataka o bankovnim računima i
    predmetima po bankovnim računima Državnog odvjetništva Graz od 09.12.2014.
  • da se izvrši uvid u dokument – Izvještaj Saveznog ministarstva financija, Financijske
    policije od 29.09.2014. godine u kaznenom postupku sumnje na utaju poreza i k.d.
    prijevare protiv Augusta Waltera, Predmet broj StA-Zl. 16 St 37/13 b
  • da zatraži i izvrši uvid u Prijedlog za podnošenje kaznene prijave Odjela za integrirani
    nadzor FMA (Agencija za nadzor financijskih usluga) od 24.01.2013. godine Posl. broj
    FMA-KL 29 1699.600/0001-LAW/2012 upućeno Državnom odvjetništvu Graz
  • da provede izvid i uvid u ugovore u kreditu i u javnobilježničke isprave na kojima je
    otisnuta klauzula ovršnosti kod javnih bilježnika bilježnika Branko Jakić, Boško Jurišić,
    Ivan Bradarić, Snježana Štimac, Branko Dušić, Jasenka Crnčec, Ermina Radić, Igor
    Lučev, Ante Pejković, Tanja Ferenc, Ante Barbić, Slavica Popadić, Ante Pejković, Denis
    Krajčar, Zvjezdana Rauš Klier
  • da naloži provedbu financijsko-knjigovodstvenog vještačenja na utrđenje prijave poreza i
    plaćanje poreznih obveza, kao i na okolnosti potrebe prijavljivanja poslovanja i stečenog
    dohotka u Republici Hrvatskoj
  • da od osumnjičene pravne osobe zatraži podatke o upisniku zadrugara sa područja
    Republike Hrvatske
    -da od osumnjičene pravne osobe zatraži dobavu podataka o ovlaštenju kreditiranja zadruge
    izvan okruga u kojem je poslovala i registrirana za period od 2006. godine do 2013. godine
  • da se izvede dokaz saslušanjem posrednika koji su zarađivali neprijavljenu zaradu na
    području Republike Hrvatske i time oštetili proračun Republike Hrvatske
    da se izvede dokaz saslušanjem javnih bilježnika koji su imali punomoći-ovlaštenja osumničene pravne osobe za zastupanje na području Republike Hrvatske

sukladno danoj pouci, a obzirom na odredbu čl. 341 st. 4 ZKP-a, sukladno kojem osumnjičeni mora biti ispitan prije podizanja optužnice, Nenad Koljaja kao podnositelj kaznene prijave/kao tužitelj, predlaže sucu istrage provođenje dokazne radnje ispitivanjem osumnjičenih;

I osum. odgovornu osobu u pravnoj osobi Augusta Waltera
II osum. odgovornu osobu u pravnoj osobi Ervina Neuwirtha,
III osum. odgovornu osobu u pravnoj osobi Güntera Enderlea,
svi na adresi Mureckerstraße 23, St. Stefan im Rosental, Austria, ostali podaci nepoznati,
zbog osnove sumnje da bi I osum. AUGUST WALTER, II osum. ERVIN NEUWIRTH i III osum. GUNTER ENDERLE, počinili kaznena djela protiv gospodarstva – prijevara u gospodarskom poslovanju opisano u čl. 247 st. 1 i 2 KZ-a, – utaja poreza ili carine opisano u čl. 256 st. 3 i 4 KZ-a, i kazneno djelo protiv službene dužnosti – zlouporaba položaja i ovlasti opisano u čl. 291 st. 2 KZ-a,

te u svojstvu svjedoka, podnositelja kaznene prijave/tužitelja,
NENADA KOLJAJU iz Zagreba, Malešnica 7 kao i druge svjedoke navedene u kaznenoj prijavi prema prikupljenim podacima, sve na okolnosti iz sadržaja obrazloženih činjenica iz kaznene prijave, kako bi se što točnije mogle utvrditi sve bitne činjenice vezane za nezakonite postupke od strane odgovornih osoba u pravnoj osobi, u ovom slučaju pravne osobe RAIFFEISENBANK St. Stefan-Jegersberg-Wolfsberg eGen, Murecker Straβe 23, St. Stefan im Rosental, Austria, OIB: 11609308792.

Moli se i predlaže obavijestiti Nenada Koljaju podnositelja kaznene prijave, o danu i mjestu održavanja predloženih dokaznih radnji.

U Zagrebu, 25. Studenog 2021. godine OŠTEĆENIK NENAD KOLJAJA

  • 101
  •  
  •  
  •  
    101
    Shares

1 razmišljanje na “ŽUPANIJSKOM SUDU U ZAGREBU SUCU ISTRAGE MILENKU DJAKOVIĆU

  1. http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=560
    24.11.2021.
    Vrhovni sud Republike Hrvatske – o ništetnosti ugovora o kreditu može se po službenoj dužnosti odlučivati i u parnicama radi utvrđenja da je ovrha nedopuštena
    Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Rev 3357/2018-4 od 26. listopada 2021. zauzeo je pravno shvaćanje da su sudovi ovlašteni, ne samo u povodu prigovora ugovorne strane, već i po službenoj dužnosti u parnicama radi proglašenja ovrhe nedopuštenom (neovisno od žalbenog razloga zbog kojeg je ovršenik upućen na parnicu) procjenjivati valjanost spornog pravnog posla iz solemniziranog ugovora o kreditu na temelju kojeg je određena ovrha.

    Prema navedenom shvaćanju pogrešan je zaključak nižestupanjskih sudova da se ništetnost solemniziranog ugovora o kreditu koji su tuženici sklopili s bankom može ocjenjivati samo u posebnoj parnici radi utvrđenja ništetnosti, ali ne i u parnici radi utvrđenja da je ovrha nedopuštena.

    Odluku u cijelosti možete pročitati na mrežnim stranicama ovog suda pristupom na poveznicu:

    – Rev-3357/2018
    http://www.vsrh.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/2021dok/Priopcenja/Rev-3357-18-4-an.pdf
    Broj: Rev 3357/2018-4
    R E P U B L I K A H R V A T S K A
    R J E Š E N J E
    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane
    Magud predsjednice vijeća, Đure Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Renate Šantek
    članice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u
    pravnoj stvari I-tužitelja M. P. iz Z., OIB … i II-tužiteljice M. P. iz Z., OIB …, oboje
    zastupani po punomoćniku P. Š., odvjetniku u Z., protiv tuženika A. b. d.d. Z., OIB …,
    kojeg zastupa punomoćnik K. Ć., odvjetnik u Z., radi proglašenja ovrhe nedopuštenom,
    odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž1757/2017-3 od 12. srpnja 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog
    suda u Zagrebu poslovni broj P-6585/16-24 od 3. srpnja 2017., u sjednici održanoj 26.
    listopada 2021.,
    r i j e š i o j e:
    Ukidaju se presuda Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1757/17-3 od
    12. srpnja 2018. i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P6585/16-24 od 3. srpnja 2017. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno
    suđenje.
    Obrazloženje
    1. Presudom Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1757/17-3 od 12. srpnja 2018.
    potvrđena je presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6585/16-
    24 od 3. srpnja 2017. kojom je odbijen zahtjev za proglašenje nedopuštenom ovrhe
    određene rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr2021/13 od 9. listopada 2013. (točka I. izreke) te je naloženo tužiteljima naknaditi
    tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 9.617,50 kn (točka II. izreke).
    2. Protiv drugostupanjske presude reviziju iz čl. 382. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom
    postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05,
    02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 – dalje: ZPP) podnijeli su tužitelji
    pobijajući je u cijelosti zbog svih razloga navedenih u čl. 385. ZPP-a s prijedlogom da
    se ta presuda preinači u skladu s navodima revizije ili da se presude sudova nižeg
    stupnja ukinu i predmet vrati na ponovno suđenje. Traže naknadu troškova revizije.
    REPUBLIKA HRVATSKA
    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
    Z A G R E B
    – 2 – Rev 3357/2018-4
    3. Odgovor na reviziju nije podnesen.
    4. Revizija je osnovana.
    5. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje nedopuštenosti ovrhe na nekretnini određene
    na temelju solemniziranog ugovora o kreditu sa sporazumom o osiguranju novčane
    tražbine od 4. listopada 2007. i solemniziranog ugovora o kreditu sa sporazumom o
    osiguranju novčane tražbine od 7. listopada 2008. koji su sklopljeni između tužene
    banke i I-tužitelja kao korisnika kredita i založnog vjerovnika te II-tužiteljice kao
    sudužnika i založnog dužnika.
    6. Uvidom u solemnizirane ugovore o kreditu na temelju kojih je određena ovrha te u
    obavijesti o raskidu kredita, nižestupanjski sudovi utvrđuju kako je riječ pravnim
    poslovima koji su raskinuti u skladu s ugovorenim odredbama te predstavljaju ovršne
    isprave na koje je u skladu sa zakonom stavljena potvrda ovršnosti pa nije ostvaren
    žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12 i
    25/13 – dalje: OZ).
    7. Utvrđuju i kako nije riječ o potrošačkim ugovorima pa nema mjesta primjeni Zakona
    o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj 79/07 i 125/07 – dalje: ZZP) te iznose pravno
    shvaćanje da tužitelji u ovom postupku ne mogu osporavati valjanost ugovora o kreditu
    na temelju kojih je pokrenuta predmetna ovrha jer da je to moguće jedino podnošenjem
    posebne tužbe radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu. Zbog toga zaključuju da se
    tužitelji ne mogu pozivati na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 10. zbog kojih
    su bili upućeni u parnicu.
    8. Prema odredbi čl. 392.a ZPP-a sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u
    kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u
    reviziji. U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je
    podnosi, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir (čl. 386. ZPP-a).
    9. U reviziji se po prvi puta ističe kako ovršne isprave na temelju kojih je određena
    ovrha sadrže nepoštene ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi pa da su
    zbog ništetnosti tih odredbi tužitelji čak preplatili svoje obveze prema ugovorima o
    kreditu zbog čega da tuženik u trenutku otkazivanja ugovora nije niti imao dospjelu
    novčanu tražbinu prema tužiteljima. S obzirom na to da radi utvrđenja ovih činjenica
    nije proveden predloženi dokaz financijskim vještačenjem, tvrde da je počinjena bitna
    povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a jer da je tužiteljima onemogućeno raspravljanje
    o ovim odlučnim činjenicama.
    10. Tvrdnje o nepoštenosti ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i preplata
    ugovora zbog ispunjenja navedene ništetne odredbe po prvi su puta istaknute u reviziji.
    11. Stranke mogu u reviziji iz čl. 382. st. 1. ZPP-a iznijeti nove činjenice samo ako se
    odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se revizija može
    podnijeti (članak 387. ZPP-a).
    – 3 – Rev 3357/2018-4
    12. Protiv drugostupanjske presude protiv koje se može podnijeti revizija iz čl. 382. st.
    1. ZPP-a kojom se potvrđuje prvostupanjska presuda revizija se zbog bitne povrede
    odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a može podnijeti samo ako je
    podnositelj revizije zbog te odredbe žalbom pobijao prvostupanjsku presudu (čl. 385.
    st. 2. ZPP-a).
    13. S obzirom na to da tužitelji nisu pobijali prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede
    iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a niti su bilo izričito bilo sadržajno upućivali na uskratu
    raspravljanja o nepoštenoj ugovornoj odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi, ova
    okolnost predstavlja nedopušteno iznošenje novih činjenica u revizijskom stadiju
    postupka i ne čini pobijanu presudu nepravilnom i nezakonitom.
    14. Točno je da sud na ništetnost pravnog posla ili njegovih pojedinih odredbi pazi po
    službenoj dužnosti (u smislu odredbe čl. 327. st. 1. Zakona o obveznim odnosima –
    „Narodne novine“, broj 35/05 – dalje: ZOO), ali i u tom slučaju samo na temelju
    činjeničnih navoda stranaka. Zbog toga se na razlog ništetnosti ugovorne odredbe o
    promjenjivoj kamatnoj stopi revident ne može s uspjehom prvi puta pozivati u reviziji
    ako odluka o tome zadire u pitanje pravilnosti i potpunosti utvrđenoga činjeničnoga
    stanja u koje, kraj odredbe čl. 385. ZPP-a i ograničenja iznošenja novota iz navedene
    odredbe čl. 387. ZPP-a, revizijski sud nije ovlašten ulaziti.
    15. Međutim, učinjena je bitna povreda odredaba čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju
    je određeno ukazano u reviziji. Naime, presude sudova nižeg stupnja imaju
    nedostataka uslijed kojih se ne mogu ispitati.
    16. Drugostupanjski je sud u obrazloženju svoje presude otklonio kao neutemeljene
    tvrdnje tužitelja da je prvostupanjski sud pogriješio kada nije dao razloge o istaknutim
    prigovorima ništetnosti javnobilježničkih akata na temelju kojih je određena ovrha,
    utvrđujući tek da nije riječ o potrošačkim ugovorima te da tužitelji u ovom postupku ne
    mogu osporavati valjanost ugovora o kreditu na temelju kojih je pokrenuta ovrha niti
    se pozivati na žalbene razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 10. zbog kojih su pravomoćnim
    rješenjem ovršnog suda i bili upućeni u parnicu radi utvrđenja ovrhe nedopuštenom.
    Stoga je našao da sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog
    postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a kada te prigovore nije obrazlagao jer se i
    prema pravnom shvaćanju drugostupanjskog suda valjanost ovršne isprave može
    osporavati jedino podnošenjem posebne tužbe radi utvrđenja ništetenosti ugovora o
    kreditu.
    17. Osnovano tužitelji u reviziji prigovaraju da je ovakvim postupanjem drugostupanjski
    sud počinio navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka budući da se
    drugostupanjska presuda ne može ispitati jer nema razloga o odlučnim činjenicama.
    18. Naime, u žalbi od 17. srpnja 2017. tužitelji su prigovarali utvrđenju prvostupanjskog
    suda o tome da u konkretnoj situaciji nije riječ o potrošačkom ugovoru. Kako je
    drugostupanjski sud otklonio navedeni prigovor ponavljanjem utvrđenja
    prvostupanjskog suda o tome da nije riječ o potrošačkim ugovorima, bez iznošenja
    razloga o tome, presuda drugostupanjskog suda sadrži nedostatke zbog kojih se ne
    može ispitati. Priroda ugovorâ o kreditu o kojima je riječ odlučna je činjenica o čijem
    utvrđenju ovisi i pravilnost pravnog shvaćanja nižestupanjskih sudova o tome
    – 4 – Rev 3357/2018-4
    primjenjuju li se na sporni odnos odredbe ZZP-a ili ZOO-a. Kako presuda
    prvostupanjskog suda ne sadrži nikakve razloge o utvrđenju da nije riječ o
    potrošačkom ugovoru, nije ju moguće ispitati pa je ostvaren revizijski razlog bitne
    povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.
    19. Osnovan je i revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava. Pravilno
    tužitelji u reviziji navode da je drugostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno
    pravo jer je zanemario odredbu čl. 327. st. 1. ZOO-a prema kojoj na ništetnost sud pazi
    po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba.
    20. Članak 327. st. 1. ZOO-a ne daje ovlaštenje sudu da suprotno odredbi čl. 2. st. 1.
    ZPP-a odlučuje o onome što nije postavljeno u granicama zahtjeva koje su stranke u
    postupku istaknule, ali to ne znači da nižestupanjski sudovi nisu ovlašteni u smislu
    odredbe čl. 327. st. 1. ZOO-a po prigovoru ugovorne strane kao zainteresirane osobe
    ili po službenoj dužnosti, a u okviru činjeničnih navoda tužbe, procijeniti valjanost
    spornog pravnog posla. Pritom se valjanost spornog pravnog posla razmatra kao
    prethodno pitanje o čijem rješenju ovisi odluka suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva.
    21. Odbijajući tužbeni zahtjev uz zaključak da se tužitelji ne mogu pozivati na žalbene
    razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 10. zbog kojih su upućeni u parnicu i zaključujući da
    se valjanost predmetnih ugovora o kreditu može ocjenjivati samo u posebnoj parnici
    radi utvrđenja ništetnosti, a ne i u parnici radi utvrđenja da je ovrha nedopuštena,
    nižestupanjski su sudovi pogrešno primijenili odredbu čl. 327. st. 1. ZOO-a.
    22. Zbog pogrešnog pravnog pristupa u primjeni materijalnog prava odlučne okolnosti
    za odlučivanje o zahtjevu za proglašenje ovrhe nedopuštenom ostale su nepotpuno
    utvrđene (čl. 395. st. 2. ZPP-a).
    23. Zbog navedenih razloga, a kako je utvrđeno da je počinjena bitna povreda
    odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a te da je materijalno pravo
    pogrešno primijenjeno, na temelju odredbi čl. 394. st. 1. i čl. 395. st. 2. ZPP-a,
    odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
    24. Budući da odluka o troškovima postupka ovisi o konačnom uspjehu stranaka u
    sporu, a koji je za sada neizvjestan, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima (čl. 164. st.
    4. ZPP-a).
    25. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud raspraviti spornu prirodu ugovora
    o kreditu o kojoj ovisi pravilna primjena materijalnog prava kao i istaknute prigovore
    ništetnosti ovršnih isprava te utvrditi sve odlučne činjenice za rješenje spornog odnosa
    među strankama i potom donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu.
    Zagreb, 26. listopada 2021.
    Predsjednik vijeća:
    Mirjana Magud, v.r.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *