RAD ZA HRVATSKI JEZIK I PROGON ZBOG TOGA Stjepan Babić

DRUŠTVENE TEME

AUTOR SUVREMENOG HRVATSKOG PRAVOPISA – #NAJVEĆI SUVREMENI HRVATSKI #JEZIKOSLOVAC – #STJEPAN_BABIĆ

Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925.), hrvatski jezikoslovac i akademik. Izdao je suvremeni hrvatski pravopis – u Londonu jer mu je u Jugoslaviji to bilo zabranjeno – koji se zbog toga zove #Londonac. ‘Hrvatski pravopis’ (London, 1 1972., 2 1984.; ŠK, Zagreb 1 1990., 2 1994., 3 1995., 4 1996., 5 2000., 6 2002., 7 2003., 8 2004.) u suautorstvu s Milanom Mogušem i Božidarom Finkom temelj je suvremenog #hrvatskog jezika.

Stjepan se je Babić rodio u Oriovcu u današnjoj Brodsko-posavskoj županiji, no roditelji su mu Zagorci (majka iz Risvice, otac iz Razdrtoga kod Tuhlja). Pučku (osnovnu) školu pohađao je u Oriovcu, gimnaziju u Slavonskomu Brodu, Osijeku (III. gimnazija) i Zagrebu, gdje je 1947. i maturirao. Godine 1948. zaposlio se je u Industrogradnji, te je iste godine iz političkih razloga završio u Petrinjskoj (zatvor). Nakon Petrinjske upisao se je na Filozofski fakultet 1949. i s lakoćom je diplomirao 1955. hrvatski, ruski i njemački. Ostaje na fakultetu kao asistent, doktorat brani 1962. godine, a redovitim profesorom postaje 1975. godine. Potpredsjednikom je Matice hrvatske od 1989. do 1992., potle je zastupnikom u Županijskom domu Sabora od 1993. do 1997. godine.

RAD ZA HRVATSKI JEZIK I PROGON ZBOG TOGA

Jedan je od najznačajnijih hrvatskih jezikoslovaca druge polovine 20. stoljeća. Bio je među prvima u Hrvatskoj koji su prekinuli s mladoslovničarskim (jugoslavenskim) pristupom jezikoslovlju. Zajedno s Daliborom Brozovićem te Radoslavom Katičićem (a pod utjecajem Bulcsúa Lászla) uveo je lingvistički strukturalizam praške škole (Jakobson, Trubeckoj) kao dominantnu školu suvremenoga jezikoslovlja. Babićevo je djelovanje došlo do izraza na više područja:

  • Babić je bio višegodišnjim urednikom časopisa ‘Jezik’, sa stažem bez premca. Uloga toga časopisa bijaše istaknutom poglavito u doba komunističke represije, najviše u 1960-tim i 1970-im godinama kada je Babić vodio rat s ideološkim jugoslavenskim komesarima koji su pokušavali potisnuti izrazito hrvatske značajke u hrvatskome jeziku – sve u cilju ostvarenja unitarnog jugoslavenstva.
  • Kao pisac udžbenika i priručnika (zajedno sa Stjepkom Težakom, Božidarom Finkom i Milanom Mogušem), Stjepan je Babić trajno zadužio mnoge naraštaje i obilježio hrvatsku jezičnu kulturu. Upravo su legendarne zabrane i #progoni njegovih školi namijenjenih učevnika:
  • Hrvatski pravopis iz 1971. zabranjen je i spaljen (komunistički vlastodršci su, metodološki, zaostajali više stoljeća za Inkvizicijom), dok je jedan prokrijumčareni primjerak tiskan u Londonu, pa je poznat pod imenom ‘Londonac’. Poluilegalno u porabi tijekom posljednjega desetljeća i pol raspadajuće Jugoslavije, doživio je i 6. izdanje (trenutačno je 4. izdanje službeni hrvatski pravopis).

Proglašavan “ustaškim” i “korijenskim” (time se impliciralo da se radi o morfološkom ili tvorbenom pravopisu s propisima koje su ustanovili Šulek i Veber iz Zagrebačke filološke škole, a kodificirali Klaić i Cipra 1944.), taj je rad doživio dosta izmjena u posljednja tri desetljeća.
Esencijalno, radi se o fonološkom ili glasovnom pravopisu na tradicijama Broza i Boranića koji je autorska trojka (a, poslije Finkine smrti, dvojka) strože i sustavnije kodificirala u skladu s prevladavajućom hrvatskom književnom tradicijom. Pravopis je bio zabranjivan najviše zbog riječi “hrvatski” u naslovu. Ni školska gramatika, Pregled gramatike hrvatskoga književnoga jezika, nije bila bolje sreće. Čim je ime od “hrvatskosrpski” promijenjeno u “hrvatski književni”- došla je i zabrana.

Stjepan Babić i dalje je živ, autor je cijelog spiska djela o hrvatskom jeziku te mu ovom prilikom želimo #sretan_rođendan.
Posvetit ćemo poseban članak sutra ostatku njegovog opusa, jer među živućim hrvatskim jezikoslovcima Babiću jednostavno premca nema.

sa facebook-a Hrvatska od a do ž

  •  
  •  
  •  
  •  

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *