Pravosuđe i EU

DRUŠTVENE TEME

Tihomir Bulić

HRVATSKA I HRVATSKI SUDOVI SPRAM EUROPSKE UNIJE I EU SUDA
Prije 6 godina, 1. srpnja 2013. Hrvatska postala je 28. punopravna članica Europske unije, po ratifikaciji Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji‎.
Ugovor o pristupanju RH EU je međunarodni ugovor između država članica EU-a i Hrvatske čije je sklapanje i stupanje na snagu pravna pretpostavka za ostvarivanje članstva Hrvatske u EU.
Ugovorom o pristupanju utvrđuje se da Hrvatska, nakon njegova stupanju na snagu, postaje stranka temeljnih ugovora EU-a. U njemu se ujedno utvrđuju uvjeti za primanje Hrvatske u članstvo EU-a, kao i prilagodbe primarnih i sekundarnih propisa EU-a koje su potrebne radi tog primanja u članstvo.
Pristupajući EU Hrvatska je prošla kroz proces pregovaranja u kojem su bila otvorena 33 poglavlja.
Od kojih posebno izdvajam:
Poglavlje 23. – Pravosuđe i temeljna ljudska prava (otvoreno 30. lipnja 2010., zatvoreno 30. lipnja 2011.) – nije slučajno proces pregovaranja kod ovog poglavlja trajao najduže i zadnje je zatvoreno 30.6.2011.

Glavni problemi hrvatskog pravosudnog sustava su bili raširena neučinkovitost pravosudnog sustava i puno vremena potrebnog za donošenje i provođenje presuda, kao i slabosti glede odabira i obuke sudaca.
Povrh toga, pred sudove se izlazilo s previše slučajeva koji bi se u načelu mogli riješiti i drugim sredstvima. Svi ti čimbenici zajedno su pridonosili vrlo velikom gomilanju neriješenih predmeta.
Dodatni je problem bio taj što sudovi i dijelovi državne uprave nisu poštivali uvijek ili nisu izvršavali pravodobno odluke viših sudova.
Osim toga, postojali su određeni problemi u uspostavi neovisnog sudstva. Ti problemi uzrok su bili što prava građana nisu u potpunosti sudski zaštićena u skladu s ustavnim odredbama.

Služba Europske Komisije nadležna za politiku EU-a u području pravosuđa, zaštite potrošača i jednakosti spolova odredila je 10 prioriteta Komisije za razdoblje 2014. – 2019.
Jedan od prioriteta EK je Pravosuđe i temeljna prava, odnosno bolja suradnja različitih pravosudnih sustava EU-a i očuvanje vladavine prava.
Očuvanje vladavine prava
Vladavina prava jedna je od temeljnih vrijednosti Unije, ugrađena u članak 2. Ugovora o Europskoj uniji. Ona je i preduvjet za zaštitu svih drugih temeljnih vrijednosti Unije, uključujući temeljna prava i demokraciju. Poštovanje vladavine prava ključno je za funkcioniranje EU-a, odnosno za učinkovitu primjenu zakonodavstva EU-a, ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, održavanje povoljnog ulagačkog okruženja te za uzajamno povjerenje.
Osnova vladavine prava učinkovita je sudska zaštita, za što su potrebni neovisni, kvalitetni i učinkoviti nacionalni pravosudni sustavi.
U pravnom poretku Unije odluke Suda su izvor prava.U njima Sud, kao institucija Unije koja osigurava jedinstvenu primjenu i tumačenje prava Unije, pobliže iznosi argumente stranaka u sporu, stajališta intervenijenata u sporu (npr. institucija Unije ili država članica), ciljeve koji se određenom europskom pravnom normom žele postići, te utvrđuje sadržaj odnosne pravne norme.
Tumačenje EU Suda postaje sastavnim dijelom pravnog pravila. Stoga kada nacionalni sud primjenjuje neku odredbu prava Unije, dužan ju je primjenjivati zajedno s tumačenjem koje joj je dao Sud.
Riječ je o tzv. interpretativnim presudama Europskog suda koje ne predstavljaju individualno pravno pravilo, već opće pravno pravilo koje uvijek prati onu normu pozitivnog prava koja je protumačena tim pravnim pravilom.
One se donose u tzv. prethodnom postupku. Takve presude postaju sastavnim dijelom izvora prava Unije koje, kao pravo nadređeno nacionalnom pravu, moraju primjenjivati svi sudovi.
Svaki pojedinac u postupku pred nacionalnim sudovima može se pozvati na pravo Unije i praksu Suda.

Nacionalni sudovi imaju obvezu, sukladno Ugovorima, primjenjivati ih. U suprotnom može doći do povrede prava Unije, što je jedna od pretpostavki da bi fizičke i pravne osobe mogle ostvariti naknadu štete.
Građanska incijativa LEX FRANAK je već zatražila od svih sudova i sudaca u Republici Hrvatskoj (u građanskom djelu sudova) da napokon započnu primjenjivati sudsku praksu EU SUDA, a isto će tražiti ponovno da to učine bez odgađanja jer dužnici nemaju više vremena čekati.
Ovisno i shodno ishodu obratit ćemo se i Europskoj komisiji jer Europska unija kako vidimo snažno štiti vladavinu prava i zaštitu potrošača.

  •  
  •  
  •  
  •  

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *