Potres u Zagrebu iz 1880. godine

DRUŠTVENE TEME

Mirna Majić

~Na današnji dan, 9. studenog 1880. godine, dogodio se potres u Zagrebu.
Prema podacima meteorološke postaje u Zagrebu, potres se dogodio u 7 sati, 3 minute i 3 sekunde.
Potres, poznat i kao Veliki potres u Zagrebu, bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice, razorio je brojne zagrebačke zgrade, mnoštvo stanovništva pobjeglo je ili se iselilo u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst, dvije su osobe poginule, a 29 ih je teško ozlijeđeno.

Seizmolog Marijan Herak tvrdi da se tadašnja materijalna šteta može usporediti s 50 milijuna kruna, koliko je iznosila polovica tadašnjeg godišnjeg državnog proračuna.

Car Franjo Josip donirao je tom prilikom 20.000 forinti, no to je bilo dovoljno tek za obnovu nekoliko kuća.

Stara zagrebačka katedrala pretrpjela je tolike štete da je bila potrebna temeljita obnova.
Potres je srušio svodove u katedrali, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik. Obnova je trajala do 1906. pod vodstvom graditelja Hermanna Bolléa iz Kölna.
Slično je bilo i s crkvom sv. Franje na Kaptolu i s crkvom Majke Božje Remetske.
Ipak, potres je potakao i veliku obnovu grada.
Uz obnovu katedrale, koja će odsada biti njegovim zaštitnim znakom, Zagreb dobiva i brojne nove palače, parkove i fontane.
Dok je velik broj Zagrepčana, koji su si to mogli priuštiti, otišao u ostale gradove Monarhije, siromašniji su ostali pomagati pri saniranju ruševina, kako bi barem neki mogli pod krovom dočekati zimu.

Među njima je bio i August Šenoa.
On je kao tadašnji zagrebački gradonačelnik pomagao unesrećenim ljudima te je po hladnoći obolio od upale pluća.
Zbog komplikacija i krhka zdravlja književnik je umro 1881. godine.~

  •  
  •  
  •  
  •  

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *