Na današnji dan (1874.) rođena je Ivana Brlić Mažuranić

DRUŠTVENE TEME

Ivanka Kotlar

Na današnji dan (1874.) rođena je Ivana Brlić Mažuranić.

LAKO JE TEBI, IVANA

O, kako je tebi lako, Ivana,
Tebe kad zgrabi depra
Za izgubljenim djevojaštvom u Zagrebu,
Kad si ljuta i utučena i umorna od dnevnih poslova
U kući na Brodskom brdu,
Ti se jednostavno utekneš
Afanasjevljevoj Mythologie der altenTeutschen
Ili Tkanyjevoj Vozzreniji drevnih Slavjan
Te izađeš na vedri proplanak, uzjašeš vatrenog konja
I budeš lijepa Kosjenka, na putu prema drevnom gradu
Legenu i kose ti vijore i tebi se više ne vraća
U tvoju kuću na Brodskom brdu.

Gdje ti grožđe kradu seoski dripci,
Gdje te seljaci potkradaju na vagi,
Gdje su te svi tvoji ostavili i zaboravili,
Gdje iza svakog grma vrebaju vrišteće hudobe,
S ostrugama na petama.

I ti se doista više ne vratiš
A nađu te zaleđenu u jezeru, u šumi Striborovoj,
Nađu te sestra Rutvica i brat joj Jaglenac.

I zgriju te svojih dahom,
I povrate u život,
I odnesu u kuću,
I polože pored ognjišta,
I šapnu ti na uho:

  • Ivana, Ivana,
    Da više nikad nisi i nigdje,
    Do li u Pričama iz davnine,
    Jesi li čula?

I ti od toga zaspeš i više se ne budiš,
A mali Domaći jedni druge utišavaju: – Psssst!
Ivani valja sanjati,
Maloj Ivani valja dugo sanjati.

I sve otada,
Spavaš Ivana,
A tek ponekad gukneš kao grlica,
Kad Domaći, sve mužići od jedva pola lakta,
Zaigraju kolo po ognjištu, po pepelu, po polici, na stolici,
Ter od velike radosti prospu sol, proliju kvas,
Rastepu brašno, a sve pocupkujući od veselja
Što su živi.

Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.) hrvatska je književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.

Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića. Otac Vladimir Mažuranić bio je pisac, odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić, a baka Aleksandra Mažuranić, sestra jezikoslovca Dimitrija Demetra. Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome. S obitelji se iz Ogulina prvo preselila u Karlovac, a potom u Jastrebarsko.

Kada se 1892. udala za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, Ivana seli u Brod na Savi (danas Slavonski Brod), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumjeti čistoću i naivnost njihova svijeta. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka narodnoga pokreta. Biskup Josip Juraj Strossmayer dodijelio joj je zlatnu medalju za protumađaronska nastojanja.

Nakon duge borbe s depresijom počinila je samoubojstvo u Zagrebu 21. rujna 1938. godine.

Djela:
• Valjani i nevaljani – Pripovijetke i pjesme za dječake. Vlastita naklada, Zagreb, 1905.
• Škola i praznici – Zbirka pjesama i pripovjedaka za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1905.
• Slike. Pjesme – Tiskara C. Albrechta, Zagreb 1912.
• Čudnovate zgode šegrta Hlapića – Roman za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1913.
• Priče iz davnine – Bajke. Matica Hrvatska, 1916.
• Knjiga o omladini – Crtice. Vlastita naklada, Zagreb, 1923.
• Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi – Tisak Tipografija D.D., Zagreb , 1934-35.
• Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata – Roman. Knjižara Vasić, Zagreb, 1937.
• Srce od licitara – Pripovijetke i pjesme za mladež. Zagreb, 1939.
• Basne i bajke – HIBZ, Zagreb, 1945. (wiki)
.

  •  
  •  
  •  
  •  

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *