Korupcija u pravosuđu

DRUŠTVENE TEME

Ivana Horvat

PRIMJER REPUBLIKE ITALIJE GDJE JE PRAVOSUĐE POTPUNO NEOVISNO OD POLITIKE

“Da opet budem od koristi, objasnit cu kako funkcionira u Italiji, drzavi u kojoj je – to sam vam vise puta objasnjavala – pravosudje u potpunosti neovisno od politike.

Ali, da bih vam objasnila, moram izdvojiti slijedece dvije recenice iz ovih izjava.

  1. “Jelenić je nadodao da je Gabrić tijekom predistražne faze postupka pokušavao iz samo njemu znanih razloga izravnu utjecati na njega te putem nadležnog državnog odvjetnika.”
  2. “Iz Državnog odvjetništva su nadodali da članstvo u toj udruzi ne stavlja Jelenića ni osobno ni kao glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske ni u nikakav veći ili drugačiji potencijalni sukob interesa”

Ove dvije izjave su U TOTALNOJ SUPROTNOSTI s talijanskim propisima kojima je reguliran pravosudni sustav. Obzirom da se u talijanski pravosudni sustav ulazi samo rigoroznim javnim natjecajima (u vise rounda, svaki nevezan s prethodnim), stazira se tri godine, pa prvo, najnize namjestenje, pa rad koji se boduje, pa… sve tako do penzije (a mozes i nazad u hijerarhiji, zavisi ako si npr. donio pogresnu presudu kao sudac pa ti je drugostupanjski srusio, ili si postupao kad nije bilo temelja ili nisi postupao kad je bilo, ako je u pitanju tuzitelj).

Komplicirano, ali na celu ove konstrukcije – koja se samoregulira i samoupravlja – nalazi se organ zvani Consiglio superiore della magistratura (CSM), njim formalno predsjedava Predsjednik Republike (koji je ovdje maltene redovno premda ne i nuzno pravnik po obrazovanju), a njegova “tezina” unutar Vrhovnog vijeca pravosudja je u istom rangu kao i predsjednika Vrhovnog kasacijskog suda i Glavnog drzavnog tuzitelja (koji predsjedavaju kad njega nema). Kvaka je da taj organ donosi propise koji se odnose na pravosudne djelatnike te na stranke koje su dozvoljene samo unutar tog sustava, sluze njihovim internim izborima i nemaju nikakve veze s politickim strankama.

Jer pravosudnim je djelatnicima izricito zabranjen angazman u politickim strankama (mogu se bavit politikom ali samo ako izidju iz pravosudja, to je obicno trajni izlazak, koliko ja znam samo se jednom tuzitelju uspjelo vratit iz politike u pravosudje, ali je u politici bio jako kratko, par tjedana, Ingroia se zove tip). Naravno, Ustav zabranjuje bilo kakvo clanstvo u tajnim organizacijama, ali masonerija se u Italiji ne smatra tajnom organizacijom.

Medjutim, za masoneriju, CSM propisuje – ne zabranu – vec INKOMPATIBILNOST funkcije tuzitelja i suca sa clanstvom u masoneriji, jer je medju “obiljezjima masonskih loza i ona svecana obveza na poslusnost, medjusobnu solidarnost i potcinjenost principima i osobama drukcijim od zakona” koja uvjetuje “kao neizbjeznu posljedicu tesku deformaciju javne predodzbe i prestiza tuzitelja/suca”.

To nije sve. Jedan izrijek Kasacijskog suda (La Cassazione, 5a sezione penale n° 1563 / 98), u presudi koja predstavlja sekundarni izvor prava, predvidja da je svaki tuzitelj/sudac koji je mason automatski predmetom (protu)tuzbe za pristranost jer “biti clanom masonerije znaci vezati se za sljedbenike, znaci praviti usluge po svaku cijenu. A jedan “magistrato” moze praviti usluge samo na nacin da opci interes potcinjava individualnim prilikom pokretanja ili nepokretanja tuzbi, istraznih radnji ili prilikom donosenja presuda”.

Dakle, i u Italiji bi se vjerojatno mogao dogoditi neki provincijski tuzitelj ili sudac koji je clan masonerije. Ali, frku koju bi nakon otkrica dozivio (odmah bi se pokrenula istraga nad svim tuzbama koje je u zivotu pokrenuo)… izazvala bi takav skandal da on na tom mjestu sigurno ne bi vise ostao. Naravno, nezamislivo je da bi Glavnom drzavnom odvjetniku ili aspirantu na to mjesto palo na pamet da se uclani u masoneriju uz izrijek Kasacijskog suda da si po defaultu “u sukobu interesa” ako si njen clan..”

Preneseni FB tekst Aleksandre Sucur, politologinje iz Milana..

Predsjednica Povjerenstva za sukob interesa Nataša Novaković izjavila je u petak da su iznenađeni brzinom i koordiniranošću sudaca koji rade na predmetima Pokaz i Helsinki, a zbog kojih je premijer Andrej Plenković podigao dvije tužbe pred Upravnim sudom. Smatra ipak da svaki dužnosnik ima pravo podnijeti pravni lijek protiv njihove odluke, što je dužnosnik Andrej Plenković učinio u predmetima Pokaz i Helsinki. Novaković je to izjavila novinarima, osvrćući se na tužbe koje je premijer podigao protiv odluka kojima je Povjerenstvo utvrdilo da je prekršio načela savjesnog i transparentnog obnašanja dužnosti.. http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Novakovic-Iznenadeni-smo-brzinom-sudaca-koji-rade-na-Plenkovicevim-predmetimahttp://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Novakovic-Iznenadeni-smo-brzinom-sudaca-koji-rade-na-Plenkovicevim-predmetima

No da je SDP ili neka druga stranka na vlasti, mislite li da ne bi radila to isto? Bi, radila bi jer smo preslikali ideju partijske države. Osnovna uloga partije u komunizmu bila je kadroviranje. Okružni komitet partije u Zagrebu raspoređivao je kadrove na gradskoj i republičkoj razini. Tako danas radi i HDZ, radio bi i SDP da može, jer nakon završetka školovanja umjesto na burzu idete po stranačku iskaznicu. Zašto je to tako? Zato što živimo u ortačkom kapitalizmu gdje mogu napredovati samo tvrtke koje su povezane s državom, a na sve bitne ili manje bitne funkcije dolazi stranačka vojska. I kada je SDP bio na vlasti, radio je po istom tom modelu. HNS je čuven po tom modelu. A sve je to pogrešno. Hrvatska je kapilarno premrežena korupcijom, uhljebima koji su nesposobni, a ukupni rezultat je da nema napretka i da su to sve retrogradni procesi..

/skh-se-podijelio-na-komunisticki-i-nacionalisticki-na-sdp-i-hdz-i-to-je-danasnja-rh-

KORUPCIJA I DEMOKRACIJA U ŠIREM SMISLU, DEPERSONALIZIRANE INSTITUCIJE
Prema mišljenjima stručnjaka korupcija u Hrvatskoj jedna od glavnih kočnica gospodarskog oporavka i razvoja – jer se kroz zlouporabu političkih pozicija ne donose gospodarske odluke u interesu Hrvatske i njezinih građana, već u cilju pribavljanja osobne koristi za pojedince koji sudjeluju u vlasti i skupine kojima pripadaju. Prema definiciji Svjetske banke korupcija se definira kao zloporaba javnih ovlasti radi ostvarivanja privatne koristi. Korupcija je iskorištavanje javnog dobra radi osobnog bogaćenja koje se ostvaruje nezakonitim stjecanjem privatne imovine.
Korupcijom se smatra svaki oblik zlouporabe javnih ovlasti radi osobne ili skupne koristi, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru.. Moć se najčešće legitimizira (opravdava) i ostvaruje pomoću vlasti i to putem institucionalne strukture i sile kojom ova raspolaže. Odatle je i nastala potreba da se ogranići kako institucionalna tako i pojedinačna moć. Do sada najefikasniji poznati načini ograničavanja političke moći su:
Podjela vlasti, određivanje njenih okvira i dosega;
Provjera vlasti, i njenih postupaka pred skupštinom i biračima;
Putem opozicije, i njene kontrole nosioaca vlasti;
Putem interesnih grupa, te sredstava informiranja i mogućnosti da se u demokratskih procesima iskažu i suprotna mišljenja i iznesu argumenti..
„Slučaj Agrokor, privatizacija i crony kapitalizam“ Stranica 60.:
“No, samo demokracija, u kojoj se političke frakcije međusobno kontroliraju, osigurava kredibilno preuzimanje obveza. U ovoj se koncepciji ne svodi na vladavinu većine, nego je riječ o sustavu depersonaliziranih institucija, što uključuje transparentnost državnih poslova, diobu vlasti i nadzor i ograničavanje svih nositelja vlasti (checks and balances), vladavina prava, dakle ograničenu i pravnu državu.² Sve to nedostaje crony kapitaizmu i u njegovoj najuspješnijoj varijanti – razvojnoj državi.
²Ovakvo shvaćanje demokratskog poretka i njegovog odnosa s ekonomijom na svoj način dijele i drugi autori (Sokoloff 2002: Acemoglu i Robinson 2009; 2012; North, Walls i Weingast 2009.). Jedni naglašavaju ( visoku ) političku participaciju. Drugi uključive institucije, treći depersonalizirane institucije i prednost prava nad privilegijama. Iz analize vrijednosti demokratskog poretka mnoge su ispuštene, među ostalima možda i one koje su temeljne, kao što su zaštita ljudskih, individualnih, građanskih i ljudskih prava. U prethodnoj se analizi tek naglašava da je demokracija sustav koji omogućava i donekle osigurava odgovorno preuzimanje obveza, a što onda omogućava ekonomski razvoj…”

  • 149
  •  
  •  
  •  
    149
    Shares

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *