Kakva su prava hrvatske narodne manjine u Republici Srbiji?

DRUŠTVENE TEME
Karolina Vidović Krišto

Hrvatska država ima nekoliko obilježja, među ostalim to su državne granice, teritorij, stanovništvo unutar tog teritorija, državna vlast – i nacija. Naciju čine svi hrvatski državljani. Svi hrvatski državljani su hrvatske nacionalnosti, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.

Ako je netko po etničkoj pripadnosti Mađar, Talijan, itd., a hrvatski je državljanin, on je hrvatske nacionalnosti.

Kako onda hrvatski državljani u Hrvatskoj – mogu biti nacionalna manjina? Čovjek hrvatske nacionalnosti može jedino u drugim zemljama biti nacionalna manjina, u Hrvatskoj je on dio hrvatske nacije. Naizgled je ovo jezično pitanje, međutim ono u Hrvatskoj stvara duboke raskole, dovodi do segregacije, prije svega do samosegregacije i do shizofrenih stanja u društvu.
Tzv. pitanje nacionalnih manjina u Hrvatskoj nije uzrok problema, ono je posljedica.

Uzrok problema je hrvatski Ustav te zakoni o posebnim političkim pravima koji iz njega proizlaze.

Zemlje EU koje imaju dugovječne ustave uopće ne poznaju pojam nacionalne manjine. Zato što one svoj ustavnopravni sustav temelje na općoj ustavnoj jednakosti kao osnovnog polazišta za uređenje društvenih odnosa. Da je tomu tako i u Hrvatskoj potvrđuje Odluka Ustavnog suda kojom je 11. i 12. izbornu jedinicu (dijaspora i manjine) proglasio neustavnima. Obrazloženje glasi, neustavni su jer su diskriminacijski.

Etničke skupine, ili etničke manjine imaju pravo na čuvanje i njegovanje svoje kulturne baštine. Države EU zasebnim zakonima i propisima iz proračuna izdvajaju novce za tu svrhu. Ali ne osiguravaju zasebna politička ili građanska prava – ona su za sve državljane ista.

2015. godine saborski zastupnik Dragutin Lesar zatražio je putem Europskog centra za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju, prikaz ustavnih i zakonodavnih rješenja zastupljenosti i načina izbora članova parlamenta iz redova narodnih manjina.

Pitao ih je, među ostalim, koliko mjesta u Vašem parlamentu pripada predstavnicima nacionalnih manjina, brojčano i u odnosu (postotku) na ukupan broj zastupnika, te koji je način izbora predstavnika nacionalnih manjina u Vaš parlament?

Pristigli su mu odgovori iz 39 parlamenata od čega 26 iz država članica EU.

Odgovori su bili u skladu sa svim dosada iznesenim. Evo nekoliko primjera:
AUSTRIJSKI parlament je odgovorio kako ne postoje predstavnici manjina ni u gornjem ni u donjem domu austrijskog parlamenta, ni u lokalnim parlamentima.
BELGIJA je odgovorila kako svi zastupnici obaju domova imaju jednaka prava.
FRANCUSKA je odgovorila tek jednom rečenicom: „U Francuskoj ne postoje nacionalne manjine.”
ITALIJA je odgovorila: „Svaki zastupnik u parlamentu predstavlja Naciju.”
IZRAEL je odgovorio kako svi zastupnici u parlamentu imaju jednaka prava.
LUKSEMBURG je odgovorio: „Ne postoje nacionalne manjine u Luksemburgu.”
Itd.

Evo kako je odgovorila Hrvatska:

“Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, pripadnicima nacionalnih manjina jamči se 8 mjesta u hrvatskom parlamentu od ukupno 151-og zastupnika, što predstavlja zastupljenost od 5,3 %. (Bez obzira na to jesu li prešle izborni prag!, o.a.).
Glede zastupljenosti, u Hrvatskom saboru Srbi imaju pravo na tri zastupnika, Talijani i Mađari po jednog, a Česi i Slovaci na jednog zajedničkog. Pored toga, dvije grupe nacionalnih manjina biraju jednog zajedničkog zastupnika. U prvoj su grupi Austrijanci, Bugari, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusini, Ukrajinci, Rusi, Turci, Vlasi i Židovi, a u drugoj su grupi Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Makedonci i Slovenci, što čini ukupno 8 zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru. (Ovo je, pak, netočno formulirano. U Hrvatskoj Nijemci, Poljaci, Česi, itd., nemaju pravo biti birani u Hrvatski sabor, nego Hrvati pripadnici tih manjina., o.a.).
Izabrani predstavnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru imaju opći politički mandat, što znači da su izjednačeni s ostalim zastupnicima u pravima i obvezama i da ne postoji ograničenje njihovog mandata i prava na odlučivanje, primjerice kod sudjelovanja pri sastavljanju parlamentarne većine, glasovanja o državnom proračunu i slično.”
(Nažalost, u ovom svom odgovoru autor koji je pisao odgovor u ime Hrvatske, izostavio je prethodno naveden, bitan detalj: 2011. godine Ustavni je sud proglasio neustavnima 11. i 12. Izbornu jedinicu!)

Uz Hrvatsku, jedina iznimka u EU je Slovenija. U Sloveniji pripadnici mađarske i talijanske etničke manjine, njih ukupno oko 10 tisuća, imaju po jedan zajamčen mandat. Istodobno, gotovo 40 tisuća pripadnika hrvatske etničke manjine u Sloveniji nema ni status manjine, a kamoli mandat.

Kada postavljamo pitanje reciprociteta posebno je zanimljiva Republika Srbija.

Kakva su prava hrvatske narodne manjine u Republici Srbiji?

Pripadnici hrvatske narodne manjine u Republici Srbiji:
– nemaju zajamčene Saborske zastupnike
– nemaju zajamčene Dožupane
– nemaju zajamčene Dogradonačelnike
– nemaju zajamčene članove gradskih i općinskih Vijeća
– nemaju zajamčena zastupnička mjesta u parlamentu, nemaju institut zajamčenih mandata ni na jednoj razini;

Dok srpska narodna manjina u Hrvatskoj državi to sve ima, i više od toga:
– ima zajamčen postotni udio u zaposlenima u tijelima državne vlasti
– zajamčenu poziciju dožupana u jed. lok. i region. Samup. s više od 5% manjinskog udjela u stanovništvu
– zajamčena mjesta u županijskom Vijeću
– zajamčenu poziciju dogradonačelnika u jed. lok. samoup. s više od 5% manjinskog udjela u stanovništvu
– zajamčene pozicije u općinskom vijeću u jed. lok. samoup. s više od 5% manjinskog udjela u stanovništvu
– zajamčeno zapošljavanje u tijelima ne samo državne, nego i sudske te vlasti lokalne i reg. samoup. sukladno manjinskom postotku na tome području
– i ima pravo na 3 zajamčena zastupnika u Saboru

Međutim, ovaj podatak posebno zabrinjava: Tomislav Žigmanov je 2016. godine prilično slikovito prikazao koliko se u Republici Srbiji izdvaja novaca za potrebe hrvatske narodne manjine:

Na 1 euro koji Republika Srbija izdvaja za hrvatske kulturne, obrazovne i informativne programe, Hrvatska za srpsku zajednicu izdvaja 37 eura. Omjer je 1 naspram 37!

Želim biti precizna i jasna. Reciprocitet treba poštivati po pitanju izdvajanja za kulturne, obrazovne i informativne programe.
Po pitanju etničkih manjina naša je zadaća boriti se protiv diskriminacije, segregacije i samosegregacije. Hrvatska mora krenuti naprijed: počevši od Ustava i zakona na državnoj razini do svih razina lokalne Uprave i Samouprave moramo izjednačiti prava svih zastupnika. Svi lokalni i državni zastupnici – zastupnici su nacije. Službeni je jezik hrvatski.

Svim etničkim skupinama, od većinske, do najmanje manjinske, moramo osigurati pravo na njegovanje jezične i kulturne baštine. Svi hrvatski državljani i sva hrvatska djeca, bez obzira na etničku pripadnost, imaju pravo biti ponosni što su dio hrvatske nacije!

Ovo zvuči domoljubno, zar ne? Ali to je puno više od toga. Nama treba zdrava i prosperitetna država. Pisa obrazovno istraživanje provedeno 2015. pokazalo je kako je znanje hrvatskih petnaestogodišnjaka ispod svjetskog prosjeka. Državom s najuspješnijim i najboljim obrazovnim sustavom proglašen je Singapur. Sjećam se naslova koji je vrištao s jednih hrvatskih main-stream novina: ‘Kopirajmo Singapur, djeca će nam biti puno pismenija!’

A – što se događa u njihovim školama? Kod mlađe djece snažno se razvija – pripadnost naciji, osobna odgovornost i poduzetništvo.
Na prvom mjestu – pripadnost naciji!

Na nama je da pobijedimo sve one – koji radi imperijalističke politike stranih država – ili zbog partikularnih političkih ili osobnih interesa – provode politiku diskriminacije, segregacije i samosegregacije. Na nama je, dragi prijatelji, da ojačamo nacionalni koncept.youtube.comIZLAGANJE KAROLINE VIDOVIĆ KRIŠTO

  • 360
  •  
  •  
  •  
    360
    Shares

5 razmišljanja na “Kakva su prava hrvatske narodne manjine u Republici Srbiji?

  1. Nikakva! Sigurno ni približno kao njihova u hrvatskoj….To što kod nas imaju nebi ni u srbiji dobili a još su bili u borbi protiv hrvatske i kažu da su u ustaskom režimu,to treba suspendirati iz politike i SABORA,nemože pljuvati po hrvatskoj i dalje biti na funkciji i koristiti naše kune.provocirati hrvate i branitelje,izbacivati ćirilici i zbog nje ubiti našega hrvatskog branitelja.Treba ukinuti manjine,to nema nigdje da si državljanin hrvatske ,a govori da je srbin,Ako ima hrv.drzavljanstvo,onda je hrvat pravoslavne vjere.i nemože imati srpsku partiju u hrvatskom parlamentu.Moze samo biti član hrvatske stranke.Npr.u njemačkoj si turčin,hrvat i drugo dok nemaš njihovo državljanstvo,a kada turčin ili bilo tko drugi uzme njemačko državljanstvo onda je nijemac i može ući samo u njemačku stranku.ovdje nema turskih grčkih i drugih stranki SAMO NJEMACKE.TAKO BI TREBALO BIT I KOD NAS U HRVATSKOJ!!!!A ne daš im sve povoljnosti,a oni traže još,ako im nećeš onda su ugroženi…E pa neka ,ali ništa nebi dobili srpsko u hrvatskoj.47 godina sam u Berlinu i samo mogu ići na hrv.jeziku na misu i ništa više.

  2. Tzv zakoni o nacionalnim manjinama su retardirania a njihovo podvođenje pod zakone o naradnim manjinama bi bilo ispravno ali protuustavno jer bi to tada bili rasni zakoni sto je nedopustivo

  3. Učenica, dijete 11 godina, preziva se Krizmanić. Tiho joj velim, da pozdravi mamu i tatu. Dva dana kasnije, dolaze mama Blaženka, tati se ne mogu sjeti imena ali se vidi naš fenotip. I krenu mama i tata meni uz veliki osmijeh pričat o tome kako su oni Srbi i pravoslavci. I vidiš im strah. Hrvati u srbiji se podmuklim metodima sprječavaju nać dobar posao, a ako ga i uspiju nać, kreću ubrzo sustavne podlosti da ih se makne. Pa meni su u tri firme, u prijevode na srpski, “lektori” ubacivali, podmetali rečenice, pa me napadali da “tendenciozno pišem Hrvatski”.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *