Borba protiv korupcije

DRUŠTVENE TEME

Željko Glasnović

Slučaj Kovačević i ortaci dokaz je da živimo u “dubokoj državi”. Očito je zašto neojugoslavenski kadrovi, koji drže sve poluge vlasti u RH, nikada nisu pokušali provesti ove jasne antikorupcijske mjere. Njima je u svakoj državi dobro. Takvi aparatčici preživjeli bi i na Marsu bez kisika.
Evo jedan od mojih prijedloga upućenih državnim institucijama za vrijeme mog mandata u HS. Naravno da nije bilo odgovora.

HRVATSKI SABOR
NEZAVISNI SABORSKI ZASTUPNIK
ŽELJKO GLASNOVIĆ
U Zagrebu, 23. listopada 2018. godine
PREDMET: Borba protiv korupcije
Korupcija, uz neefikasnost i tromost državnih institucija, predstavlja najveću unutarnju prijetnju za Republiku Hrvatsku. Nakon tri desetljeća od samostalnosti, RH još nije razvila jasnu strategiju koja će se suočiti s tom prijetnjom. Sporadične mjere do sada nisu donijele očekivane rezultate. Potreban je cjelovit pregled situacije, integracija i sinergijsko djelovanje svih državnih institucija prije izrade konkretnih programa odvraćanja i poticaja.
Problem korupcije u svim postkomunističkim društvima nije samo pravne i društvene naravi nego i antropološke i psihološke. Ostavštine komunističkog sustava su ravnodušnost prema zajedničkoj imovini, krađe s radnog mjesta te razaranje moralno-etičkog kodeksa koji je proizveo pojedinca bez inicijative i sposobnosti kritičkog razmišljanja. Taj aspekt se uvijek ignorira u svim mainstream medijima. RH ni danas ne baštini tradiciju nezavisnog sudstva. Površni pregled kadrova u sadašnjem pravosudnom sustavu RH pokazuje da je većina pojedinaca počela svoje karijere u totalitarnom jednopartijskom sustavu.
Za sustavno rješavanje problema korupcije predlažem sljedeće:

  1. Ključno osoblje u nadzornim tijelima (kontrolni mehanizam) državne uprave mora biti motivirano za efikasan rad. Postoji jasna korelacija između visine plaće dužnosnika i podložnosti korupciji.
  2. Propisivanje etičkog kodeksa za javne dužnosnike prvi je korak pri formiranju novih ključnih društvenih i mentalnih obilježja. Drugi korak je implementacija. Članak 8. UN konvencije protiv korupcije jasno propisuje kodeks ponašanja za javne službenike. U RH, riječi istog članka: integritet, poštenje i odgovornost samo su mrtvo slovo na papiru jer nema efikasnih kontrolnih instrumenata implementacije.
  3. Uspostava troznamenkastog besplatnog broja za anonimnu prijavu koruptivnih radnji, kao primjerice u Češkoj (broj 119).
  4. Povećanje transparentnosti trošenja državnog novca i svih troškova Vlade RH, a to znači da sve informacije o svim financijskim transakcijama, od državne do lokalne razine, sve informacije o javnim nabavama, tenderima, koncesijama, prodajama, donacijama, itd. moraju biti javno objavljene i dostupne na internetu. Za sve državne/javne financijske transakcije treba postojati središnji registar podataka koji su javno dostupni.
  5. Samo tvrtke koje su operativno sposobne i čije poslovanje je transparentno mogu se angažirati za javne radove.
  6. Pojačanje nadzora financijskog poslovanja prvenstveno javnih tvrtki, te nadzora privatnih tvrtki. Uvesti jasne i efikasne standarde revizije i internih istraga kao i nadzor neovisnih agencija koje provode vanjsku reviziju. Povećati nadzor nadzornih tijela koja nadziru strateški važne investicije i projekte. Svako nadzorno tijelo treba imati 9 članova u čijem sastavu treba biti uključen jedan predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja.
  7. Olakšavanje procesa konfiskacije imovine koja je posljedica neopravdanog bogaćenja. Vezano uz tu mjeru je izrada novog zakona o porijeklu imovine.
  8. Izraditi i javno objaviti tzv. crnu listu osoba koje su bili sudionici koruptivnih radnji.
  9. Pojačati kazne javnim dužnosnicima za primanje mita i druge koruptivne radnje na 3-10 godina zatvora, ovisno o težini kaznenog djela.
  10. Eliminirati zakone i programe koji generiraju korupciju. To znači pojednostaviti i jasno definirati regulativu u gospodarstvu i javnom servisu.
  11. Završiti digitalizaciju zemljišnih knjiga. Do sada su potrošeni deseci milijuna KN na digitalizaciju a još nisu dovršeni ni pilot projekti (Požega, Zadar).
  12. Uporaba smart tehnologije za veću transparentnost u sustavu javne nabave. Prije 20 godina Čile je uspostavio Communications and Information Technical Unit (UTIC) radi poboljšanja fiskalne odgovornosti.
  13. Uspostaviti specijalne sudove uvezane s istražiteljskim odjelom koji se striktno bavi financijskim kriminalom.
  14. Olakšati pristup poreznim podacima sa svrhom suzbijanja poreznih prijestupa.
  15. Uspostava sustava individualne odgovornosti.
    Zaključak
    Neke od gore navedenih mjera pojavljuju se u teoriji ali ne i u praksi. Još ne postoje mjerljivi kriteriji i objektivno ocjenjivanje rada institucija i kadrova, kao ni neovisni kontrolni mehanizmi koji će omogućiti realizaciju tih mjera u praksi.
    Tražim odgovor na sljedeća pitanja.
  16. Koliko novca je potrošeno na obuku javnih službenika čiji je posao provedba Strategije suzbijanja korupcije?
  17. Gdje su mjerodavni podaci i službena izvješća o sivoj ekonomiji i koruptivnim radnjama? Tko nadgleda sveukupnu Strategiju suzbijanja korupcije? Gdje su kvartalni izvještaji o korupciji koji trebaju biti dostupni i prezentirani Hrvatskom saboru?
  18. Na kojoj razini je suradnja s relevantnim međunarodnim organizacijama kada su u pitanju bankovni računi u inozemstvu na kojima je nezakonito izvučeni novac iz RH? Zašto HNB, koja je nadležna za međunarodne novčane tokove koji se tiču RH, do sada nije objavila te podatke?
  19. Žašto do sada nije donesen, te kada će se napisati i donijeti retroaktivni zakon koji će se detaljno i efikasno obračunati s ratnim profiterstvom i pljačkom?
    Tražim konkretan pisani odgovor od navedenih tijela javne uprave u propisanom roku (30 dana).
    S poštovanjem,
    Željko Glasnović
    Nezavisni saborski zastupnik
    U Zagrebu, 23. listopada 2018. godine
  • Dostaviti:
  • Hrvatski sabor:
  • Nacionalno vijeće za provedbu Strategije suzbijanja korupcije, n/r svim članovima
  • Odbor za zakonodavstvo, n/r svim članovima
  • Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, n/r svim članovima
  • Odbor za financije i državni proračun, n/r svim članovima
  • Odbor za pravosuđe, n/r svim članovima
  • Odbor za za ratne veterane, n/r svim članovima
  • Odbor za predstavke i pritužbe, n/r svim članovima
  • Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, n/r svim članovima
  • Vlada RH, Ured predsjednika vlade, Trg sv. Marka 2, Zagreb
  • Državno odvjetništvo RH, Gajeva 30a, Zagreb
    Na znanje:
  • Predsjednici RH, Ured predsjednice RH, Pantovčak 241, Zagreb
  •  
  •  
  •  
  •  

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *